Znanstvenici potvrdili: Otkriveni deseci gena koji mogu ukazati na rizik od autizma
Autizam se obično dijagnosticira osobnom procjenom stručnjaka, no genetski testovi mogu se koristiti za otkrivanje genetskih promjena povezanih s autizmom
Znanstvenici su otkrili desetke genetskih osobina koje bi mogle pomoći u preciznom utvrđivanju tko je pod rizikom od razvoja autizma. U jednoj od najvećih studija te vrste, istraživači su potvrdili da je biološka osnova autizma univerzalna, otvarajući put boljim dijagnostičkim metodama diljem svijeta.
Velika studija donijela nove spoznaje
U opsežnom istraživanju provedenom u New Yorku, analizirani su genetski podaci više od 15.000 ljudi iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, uključujući 4700 osoba s dijagnozom autizma. Istraživački tim povezao je 35 gena s ovim stanjem, što bi, prema njihovim riječima, moglo poslužiti kao "putokaz" za buduću dijagnostiku.
Iako identificirani geni nisu novi, značaj studije leži u tome što su, za razliku od prethodnih istraživanja usmjerenih na europsko stanovništvo, znanstvenici analizirali podatke osoba latinoameričkog podrijetla. Riječ je o genetski vrlo raznolikoj skupini koja obuhvaća gene autohtonih američkih, zapadnoafričkih i europskih predaka. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Medicine, nude novi uvid u gene povezane s autizmom u neeuropskim populacijama.
"Naši rezultati pokazuju da je temeljna genetska arhitektura autizma zajednička svim precima. To sugerira da je biologija koja stoji iza autizma univerzalna i pojačava važnost uključivanja različitih populacija u genetska istraživanja", izjavio je dr. Joseph Buxbaum, stručnjak za autizam s Mount Sinaija koji je sudjelovao u istraživanju.
Što to znači za dijagnozu i liječenje?
Autizam se obično dijagnosticira osobnom procjenom stručnjaka, no genetski testovi mogu se koristiti za otkrivanje genetskih promjena povezanih s autizmom ili za isključivanje drugih stanja. "Ova otkrića pružaju putokaz za poboljšanje genetske dijagnostike u svim skupinama predaka," dodao je Buxbaum.
Dijagnoza se temeljila na najnovijem Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5), koji autizam definira kao stanje u kojem osoba ima trajne poteškoće u komunikaciji i interakciji s drugima. To uključuje nedostatke u socio-emocionalnim odgovorima, izbjegavanje kontakta očima i poteškoće u razvijanju i održavanju odnosa.
Identificirani geni, poput PACS1 i YWHAG, uglavnom su povezani s funkcioniranjem mozga i njegovim razvojem. Ovi nalazi pomažu popuniti veliku prazninu u istraživanjima, budući da je dosad tek nekoliko studija analiziralo genetske veze s autizmom u neeuropskim populacijama.
Rastući brojevi i situacija u Hrvatskoj
Stope autizma posljednjih su godina u porastu. U SAD-u se procjenjuje da jedno od 31 djeteta ima dijagnozu iz spektra autizma, u usporedbi s jednim od 150 djece 2000. godine. Stručnjaci smatraju da je ovaj porast velikim dijelom posljedica veće svijesti i proširenja definicije autizma koja sada uključuje i blaže slučajeve komunikacijskih poteškoća, piše Daily Mail.
Sličan trend vidljiv je i u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima, broj registriranih osoba s autizmom u posljednjih pet godina porastao je za više od 100 posto, dosegnuvši gotovo 7000. Stručnjaci ovaj porast prvenstveno pripisuju poboljšanju dijagnostičkih timova u gradovima poput Zagreba, Rijeke i Osijeka, a ne "novoj epidemiji".
Lijek za autizam ne postoji. Liječenje uključuje podršku učenju, razvoju i ponašanju pacijenta. Rana dijagnoza i intervencija ključni su jer mogu pomoći pacijentima da nauče važne socijalne, komunikacijske i bihevioralne vještine.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Isprobala sam analizu boja koja je osvojila društvene mreže: 'Ovo je pun pogodak'