Stručnjak prokazao Vučićev mračni plan: 'Posljedice mogu biti katastrofalne'

Otkako je 26. ožujka studentica Filozofskog fakulteta pronađena mrtva ispred zgrade te ustanove, u fokusu javnosti u Srbiji ponovno su studentski pokret, odnos vlasti prema pobunjenim studentima i profesorima, njezini napadi na državna sveučilišta te sve intenzivnije promoviranje privatnih i stranih fakulteta.

Iako je istraga o smrti studentice još u tijeku, dio javnosti i medija u Srbiji već je zaključio – smrt 25-godišnje djevojke posljedica je "blokaderskog" studentskog pokreta, a odgovornost za to snosi rektor Sveučilišta u Beogradu Vladan Đokić. Aleksandar Vučić izjavio je da je riječ o "ubojstvu", iako to nije priopćila nijedna od nadležnih institucija, piše Deutsche Welle (DW) u utorak.

ŠTO SE KRIJE IZA SVEGA? /

Milanovićev potez prema Vučiću i dalje odjekuje: Kome se to predsjednik umiljava?

'Stranica u povijesti odlazećeg režima'

Povjesničar i viši znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu Milivoj Bešlin ocjenjuje da je "na djelu zastrašujuća i morbidna zloupotreba smrti mlade djevojke".

"Ono što smo vidjeli prvoga dana (nakon smrti studentice) u režimskim medijima prešlo je sve granice dobrog ukusa i sve granice dopuštenoga. To će ući u povijest beščašća – ta vrsta političke zloupotrebe tragičnog događaja morat će biti posebna stranica u povijesti ovoga odlazećeg režima", ocjenjuje Bešlin.

Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) MUP-a Srbije, po nalogu Višeg javnog tužiteljstva, pretražili su prostorije Rektorata Sveučilišta u Beogradu u okviru istrage vezane uz smrt studentice. Đokić, kojemu je tijekom pretresa bilo zabranjeno napuštanje zgrade, poručio je okupljenim građanima da su pripadnici UKP-a ušli u zgradu "bez prethodne najave" i "bez poštovanja autonomije najstarije obrazovne institucije u Srbiji".

Uslijedili su žestoki napadi na rektora, u kojima je, među ostalima, sudjelovao i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, koji je rekao da je Đokićev govor bio politički i da je od Sveučilišta napravio "stranačku ćeliju". Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal za DW ističe da akademska zajednica, kao i u slučaju pada nadstrešnice u Novom Sadu, zahtijeva utvrđivanje istine i eventualne odgovornosti.

Ipak, upozorava da način na koji je UKP ušao u zgradu Rektorata predstavlja "nepoštovanje načela proporcionalnosti i svrhovitosti pri provođenju istražnih radnji". I Baucal i Bešlin podsjećaju da je policija iz Rektorata odnijela arhivu studentskog pokreta. "Strahujem da bi tu arhivu mogli devastirati. Već su se bavili krivotvorenjem povijesti, pa me ne bi iznenadilo da su taj upad organizirali, između ostaloga, i kako bi uništili te arhive, jer se nadaju da će time uništiti ideju društvene pobune u Srbiji", smatra Bešlin.

ŠOKANTNA IZJAVA /

Vučićev kum sablaznio u prijenosu uživo, pogledajte snimku: 'Djecu će vam vratiti u kovčegu'

Pokušaj 'autokratske kontrole'

Vlasti su prije više od godinu dana počele promovirati ideju otvaranja franšiza stranih fakulteta u Srbiji, a u posljednje vrijeme to je, kada je riječ o obrazovnom sustavu, postala jedna od njihovih glavnih tema. Baucal ističe da nitko "nije protiv dolaska kvalitetnih stranih sveučilišta". "Ali ako strana sveučilišta dolaze bez poštovanja nacionalnih standarda i kroz sumnjive i potencijalno koruptivne aranžmane s onima koji su trenutačno na vlasti, to bi dovelo do snižavanja kvalitete visokog obrazovanja u Srbiji", upozorava Baucal.

Govoreći o motivima vlasti za dovođenje stranih fakulteta, navodi da treba uzeti u obzir kako je "trenutačna vlast, prema relevantnim agencijama, svrstana u autokratske režime".

"Uvjeren sam da je motiv vlasti, koja gubi potporu građana, uspostavljanje autokratske kontrole nad sveučilištima, a ne podizanje kvalitete. Treba imati na umu i da su sveučilišta u Srbiji jedine relativno autonomne institucije koje otvoreno i kritički govore o lošem stanju u društvu i svim negativnim učincima politike trenutačne vlasti", naglašava Baucal.

Bešlin vjeruje da je cilj vlasti da akademska zajednica, "koja se pokazala kao nesavitljiva u otporu autoritarnom i korumpiranom režimu, bude marginalizirana i zamijenjena nekom drugom i podobnijom".

"To smo gledali u različitim segmentima društva, primjerice u arhitekturi, gdje su gradili vlastito središte grada. Izgradili su Beograd na vodi jer se nisu dobro osjećali u samoj jezgri Beograda", kaže Bešlin te dodaje da je cilj otvaranja stranih fakulteta "zamjena akademske intelektualne elite", što može imati "katastrofalne i tragične posljedice za društvo".

MLAKA REAKCIJA /

Doznajemo zašto Plenković ne želi komentirati Vučića: Vlada objasnila o čemu je riječ

'Ušutkavanje kritičkih glasova'

Ministar za javna ulaganja Darko Glišić poručio je roditeljima u Srbiji da ne upisuju djecu na "blokaderske fakultete" jer će im biti vraćena u lijesu. Ministar obrazovanja Dejan Vuk Stanković tu izjavu nije osudio, dok je premijer Đuro Macut u ponedjeljak navečer (6. travnja) izjavio da su "riječi ponekad rezultat bijesa čovjeka koji vrijedno radi i cijeli svoj život i zdravlje podredi boljitku svoje zemlje, a taj rad bude umanjen ili srušen nedjelima drugih".

Baucal Glišićevu izjavu vidi kao "vrlo opasnu i neodgovornu". "Ministar Glišić i cijela Vlada više brinu kako ušutkati kritičke glasove nego utvrditi istinu o gubitku jednog mladog života", ističe Baucal.

JASAN STAV /

Doznajemo što stoji iza Milanovićeve odluke: Na ove Vučićeve riječi nije mogao šutjeti

Crkva i obrazovanje

Vlada Srbije 2. travnja potpisala je sa Srpskom pravoslavnom crkvom tekst Memoranduma o razumijevanju o suradnji na osnivanju Sveučilišta "Sveti Sava". Bešlin kaže da je neobično to što "crkva želi osnivati sveučilište", posebno zato što to "planira raditi državnim novcem". Ističe da to predstavlja i "kršenje načela sekularnosti".

"Uvijek kada je Srbija bila slobodna država, o obrazovanju se brinula država, a ne crkva. Kroz cijelu povijest moderne Srbije obrazovni sustav bio je u nadležnosti državnih institucija, uz jasno uspostavljeno načelo odvojenosti od crkve", podsjeća Bešlin.

Dodaje da je "u razdobljima neslobode, poput vremena osmanske vlasti, crkva preuzimala ulogu elementarnog opismenjavanja – ali to nije bio prirodan poredak, nego posljedica izostanka vlastite države". Zato postavlja pitanje je li Srbija "slobodno društvo ili prostor u kojem se potiskuju načela sekularnosti i autonomije znanosti i obrazovanja".

"Na ta pitanja režim i njemu lojalni crkveni kler duguju odgovore. Iz tih odgovora proizlazi i razumijevanje posljedica politike koja nastoji obrazovanje i znanost podrediti interesima vlasti preko poslušnih struktura unutar crkve te umjesto slobodne, kritičke misli nametnuti dogmu, klerikalne fraze i iracionalne mitove kao mjeru javnog diskursa", naglašava Bešlin.

Baucal kaže da će, "kada lojalnost jednoj političkoj stranci postane temeljno načelo visokog obrazovanja, to biti kraj duge povijesti visokog obrazovanja u Srbiji". "I tada će", kaže, "past politički mrak na Srbiju. Ostaje pitanje jesmo li trenutačno u sutonu ili na pragu zore."

POGLEDAJTE VIDEO: Doznajemo - Evo zašto Andrej Plenković nevoljko komentira izjave Aleksandra Vučića