Budućnost EU financiranja: Odgovara li novi model kohezijske politike stvarnim potrebama?

Koje su dobre, a koje potencijalno slabe strane prijedloga novog dugoročnog proračuna EU-a? Donosi li doista modernizacija koje se predlaže uspostavom jedinstvenih nacionalnih i regionalnih planova za svaku državu članicu pojednostavnjenje krajnjim korisnicima? Što treba biti kriterij uspješnosti za isplatu EU sredstava?

To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Europskog revizorskog suda posvećenoj budućnosti EU financiranja. 

Sud je objavio nekoliko mišljenja o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034., među ostalim i analize fokusirane na prijedlog uspostave novog tzv. europskog megafonda i uredbu o uspješnosti.

NOVA PRAVILA /

Najpoznatiji potez na ulazu u Hrvatsku odlazi u povijest, ali ne i gužve: Evo što morate znati

Budućnost EU

Na konferenciji su o novom modelu dugoročnog proračuna govorili Ivana Maletić i Alejandro Blanco Fernández, članovi Europskog revizorskog suda, Karlo Ressler, član Odbora za proračune Europskog parlamenta, Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a te Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.

Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) istaknuo je kako će parlamentarni Odbor za proračune u srijedu prihvatiti stajalište o predloženom VFO-u koji će, nakon što bude potvrđen na plenarnoj sjednici, predstavljati mandat za pregovore s vladama EU-a. 

"Bit će to složeni i teški pregovori koji će se odvijati u iznimno izazovnom geopolitičkom okruženju", kazao je Ressler te dodao kako će njihov ishod odrediti budućnost EU-a. Stoga treba postaviti pitanje je li predloženih dva bilijuna eura za razdoblje od sedam godina dovoljno za sve prioritete i očekivanja građana, posebice imajući na umu potrebu otplate duga koji su države članice preuzele kako bi financirale oporavak od pandemije, upozorio je Ressler. 

Foto: Marko Lopac

Novi izvori financiranja

Istaknuo je kako se Parlament zalaže za nove izvore financiranja zajedničkog proračuna, za snažnu ulogu regija, predvidljivost za krajnje korisnike, ali i očuvanje tradicionalnih politika kao što su kohezija i poljoprivreda.

Ressler je inače suizvjestitelj Europskog parlamenta za tzv. megafond koji bi prvi put trebao pod isti okvir staviti ulaganja za poljoprivredu, koheziju, ribarstvo, migracije i socijalne politike.

Megafond je dio proračunske reforme koja, među ostalim, predviđa i vezivanje financiranja za reforme i indikatore, a ne ostvarene troškove kao što je to do sada bio slučaj. Riječ je o modelu koji je bio korišten za isplate iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NPOO). 

Foto: Marko Lopac

Komisija tvrdi kako će predložena reforma donijeti pojednostavnjenje sustava i veću fleksibilnost država članica uz brže reagiranje na krize, dok zastupnici upozoravaju na rizik prevelike centralizacije te naglašavaju da pojednostavnjenje ne smije značiti gubitak nadzora Europskog parlamenta, a da fleksibilnost ne smije potkopati transparentnost.

Europski revizorski sud u svojim je analizama također upozorio na manjkavosti postojećeg prijedloga Komisije, uključujući opasnost od gubitka fokusa za specifične potrebe regija i krajnjih korisnika. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Europska Unija zabranila sramotnu praksu trgovaca: 'To je ludilo koje nitko ne može pratiti'