Povratka na staro nema? Stručnjakinja objasnila zašto hrana ne pojeftini kada padne cijena goriva

Nakon što je dogovoreno dvotjedno primirje na Bliskom istoku, burze su odmah reagirale. Prvotno je cijena nafte pala, da bi danas ponovno narasla. 

Ipak, ono što sve sada najviše zanima jest koliko će cijena goriva utjecati na cijenu hrane. 

O tome koliko je domaća proizvodnja otporna na energetske šokove i čeka li nas novi val poskupljenja na policama, razgovarali smo sa Zvjezdanom Blažić, konzultanticom za prehrambenu industriju.

Kolike su šanse da primirje na Bliskom istoku uspori poskupljenje hrane u Hrvatskoj?

Pritisak je na usporavanje cijena, prvenstveno energije jer mi, za sada, ne svjedočimo da je ovaj rat izazvao neki veći rast cijena hrane. Tako da taj pritisak, koji bi sigurno bio značajno veći da se nastave ovakvi nemiri i rat, postajao bi značajno niži ako se primirje održi i ako cijene energije krenu padati. 

Neki trgovci su već digli cijene hrane i ostalih proizvoda. Je li to po Vama opravdano?

Hrana je inače proizvod kojem treba duže vrijeme od samog momenta kada troškovi počinju rasti, a to su prvenstveno energenti i gnojivo, i tu se sada proizvođači nalaze u situaciji da moraju kalkulirati u kojem momentu će oni te troškove prebaciti na potrošače. Uglavnom to nije potrebno odmah. 

USPOREDBA ČLANICA /

Objavljene cijene goriva diljem EU, evo gdje stoji Hrvatska: Skuplji smo od susjeda

Koji su proizvodi tu najviše na udaru?

Vidjeli smo da su burze reagirale što se tiče cijena poljoprivrednih sirovina, žitarica, pšenice i kukuruza. To su onda prvenstveno pekarski proizvodi koji sadrže i te sirovine i imaju u svojoj kalkulaciji veliki dio energenata. Ma zapravo, stočna hrana, znači meso. Iako, recimo, tu je sada potražnja znatno manja, a velika je proizvodnja pa kod mesa i mliječnih proizvoda mi stalno vidimo čak i pomalo pad cijena, unatoč rastu svih troškova. Tako da nije uvijek samo rast cijena energije i rast cijena goriva, nego tu utječe i ono što je kod cijena uvijek bitno, odnos ponude i potražnje.  

Koliko u cijeni hrane plaćamo stvarne troškove, a koliko "sigurnosnu maržu" zbog krize? 

Jako je to teško procijeniti u početku, pogotovo ovako velike, nestabilnosti i kad je došlo do tako ogromnog rasta energenata, onda transporta i osiguranja. Taj lanac je vrlo velik, od samih troškova pa do police. Znači, od burze de facto pa do police. Ali, proizvođači ugrađuju i taj dio, na početku pogotovo ako dođe do rasta cijena, onda su to očekivanja.

'NIJE DOBRO' /

Cijene hrane će još rasti? Poljoprivrednik upozorio: 'Mi u Hrvatskoj smo posebno osjetljivi'

Trebamo li strahovati od već puno puta viđenog scenarija: gorivo poskupi, a s njim autoprijevoznici i proizvođači podignu cijene. Kada gorivo naglo padne, cijene prijevoza i proizvoda ostanu jednako visoke?

Da, vrlo često smo svjedoci da je to uobičajena pojava. Što se zapravo dogodi? U razdoblju dok rastu cijene energenata, počnu rasti i ostali troškovi proizvođača - cijene ambalaže, gnojiva, plaće se dižu, a transport poskupi. Do momenta kada cijene energije počnu padati, proizvođaču hrane u kalkulaciji ona iznosi najčešće do 10 posto. To onda nije toliko velik trošak koji bi sam po sebi uvjetovao snižavanje cijene proizvoda, a strah i nesigurnost su jako visoki. 

Guverner Boris Vujčić jednom je rekao: "Idite tamo gdje je jeftinije". Imaju li Hrvati uopće taj izbor?

Zapravo i nemaju, jer nekakve velike razlike u cijenama na našim policama nema. Potrošači, naravno, gledaju cijene pojedinih vrsta proizvoda; razlikuju se cijene brendova i cijene u različitim trgovačkim lancima. Mnogi prate kataloge i akcije, ali nemamo svi vremena ići od dućana do dućana i tražiti gdje je koji proizvod jeftiniji, ali razlike su vrlo male.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!