Ekonomski stručnjak 'razmontirao' Ćorićevu izjavu o rastu inflacije: 'Postoji domaći arsenal artiljerije...'

Hrvatska je zemlja s najvišim rastom cijena u eurozoni. Inflacija je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u ožujku iznosila 4,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na veljaču, cijene su porasle 1,4 posto. U usporedbi s ostalim članicama eurozone, Hrvatska je u ožujku imala najvišu stopu inflacije, a slijedi Litva s 4,5 posto.

Najveći utjecaj na rast cijena imale su energenti - na godišnjoj razini cijene energije porasle su za 11,3 posto, dok su usluge poskupjele za 7,8 posto. Cijene hrane i pića porasle su 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi zabilježili blagi pad od 0,6 posto.

"Da li i na koji način možemo doskočiti dijelu inflatornih pritisaka u segmentu energenata? Jako teško. Niti Republika Hrvatska niti jedna druga članica eurozone ne može uvezeni inflatorni šok koji dolazi uslijed povećanja cijena nafte na svjetskim tržištima. Vlada Republike Hrvatske je mjerama koje smo poduzimali proteklih mjesec dana djelomično apsorbirala taj šok i neutralizirala ga. Međutim, u potpunosti  to učiniti jednostavno nije moguće", komentirao je ministar financija Tomislav Ćorić.

"Što bude dulje rat trajao i što budu veća razaranja energetske infrastrukture, to možemo očekivati više pritiske na cijene energije, koja se onda transplantira i u povišenje inflacije", komentirao je guverner HNB Boris Vujčić.

VEĆ OVE GODINE /

Hrana će poskupjeti i 20 posto? Stručnjak: 'Jedan scenarij vodi u golemu inflaciju'

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš za RTL Danas komentirao je najnovije pokazatelje o inflaciji u Hrvatskoj. 

Imamo najveću stopu inflacije u eurozoni, kako je to moguće, kako vi to tumačite? 

Ovo je nagli skok koji je pojačan s energetskim udarom, tako da moramo razlikovati inflaciju koja je bila i do sada u zadnjih možda dvije godine u Hrvatskoj iznad prosjeka i ovo što se sada događa, kao ja bih rekao jedan ratni eksces. Ostaje klasično pitanje, svaki put razgovaramo, što se može učiniti da se stvari zaustave na nekoj iole prihvatljivoj razini. To je pravo pitanje.

Ministar financija danas govori da se sve ovo događa zbog rata na Bliskom istoku. Zašto je onda Hrvatska najgora?

Rat na Bliskom istoku, naravno da se odnosi na kompletan dio Europske unije i šire gledano, tako da on može biti jedan od elemenata rasta cijena. Ali maloprije smo spomenuli da je Hrvatska i prije ovoga što se desilo pred mjesec i pol, imala visok rast cijena. Tako da po mom dubokom uvjerenju, uz amortizaciju sadašnjih energetskih šokova, ključna je stvar da izvršna vlast vidi što je s onom inflacijom koja je bila prije ovoga trenutka, vrlo visoka, iznad prosječne. Vraćamo se ponovno na pitanje trgovačkih marži, nabijanja cijena, očekivanja turističke sezone, svega onoga što predstavlja domaći arsenal artiljerije koji uvjetuje porast cijena. Tek onda možemo govoriti o ovome što se desilo, jer u krajnjoj liniji i tek nafta koja se sad prerađuje po novim cijenama i doći će na benzinske crpke u nekom razdoblju koje je pred nama.

'CIJENE ĆE I DALJE RASTI' /

Hrvatska je napravila istu grešku kao Slovačka? Novotny otkrio 'krivce' rekordne inflacije

Profesor, znamo da država subvencionira cijenu struje i plina, smanjila je PDV na određeni broj proizvoda, zamrznula cijene 100 artikala, a paradoksalno, cijene i dalje rastu. Jesu li onda mjere pogrešne?

Nisu pogrešne. Međutim, pitanje je jesu li dovoljne i je li u jednom trenutku smanjivanje razine zaštite i subvencija nije li doprinijelo ovom rastu. Međutim, to smanjivanje subvencija je došlo i kao dio pritiska Europske unije da se mora na transparentniji način prepoznati koje su najranjivije skupine i prvenstveno pomagati njih, a da mjere ne mogu imati stopostotnu pokrivenost i tako ili smanjiti prihode ili doprinijeti troškovima. 

Cijene su nešto čime se mora sustavno baviti u svakoj od dionica koji utječu na konačnu cijenu. Ponovno se vraćamo na priču samodostatnosti o proizvodnji, ovisnosti o uvozu, razine poreznih opterećenja marži posrednika. Tako da ta fronta rasta cijena ne miruje. Mi je samo koji put manje ili više primijetimo. Sad stjecajem okolnosti energetski šokova je i još više primjećujemo nego inače. Dodajmo tome i pred blagdanska očekivanja povećanih kupnji kad opet, naravno, cijene nešto porastu i očekivanje trgovaca da u tim trenucima su ljudi manje kritični prema razini cijena i sve ono to dovodi do ove ukupne brojke o kojoj razgovaramo i vrha u samoj Europi po porastu cijena. Jednostavno, neće se stvar riješiti sama po sebi. S cijenama se mora na sustavan način kompletna izvršna vlast baviti trajno.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!