Kako do povoljnih kvadrata? Bačić otkrio koliki mu je ured: 'Za mladu osobu 18 je dovoljno'

Svi oni koji žele do povoljnijeg najma od sutra se za to mogu prijaviti. I to samo putem aplikacije APN-a. 

Prema podacima Ministarstva graditeljstva u Hrvatskoj je 600 tisuća praznih stanova, a u prvom pozivu samo 960 vlasnika odlučilo je svoj nekretninu dati na upravljanje državi. I to na razdoblje od tri do 10 godina. Ipak, neće svi biti ponuđeni sutra. Na tržištu će ih se naći tek 385. Drugim riječima, zasad će se moći unajmiti tek dio onoga što je prijavljeno. 

Kada se pogleda struktura ponude, vidljivo je da prevladavaju stanovi – ukupno ih je 277. Kuća koje će se nuditi je 96, a dodatnih 12 stanova nalazi se unutar kuća.

Očekivano, najviše nekretnina bit će ponuđeno u gradu Zagrebu – 152, u Rijeci 21, u Osijeku 16, Karlovcu 17, Slavonskom Brodu osam. Ostali stanovi su: u Vukovaru, njih sedam, po šest u Zadru i Sisku, po pet u Puli i Petrinji. Po četiri nekretnine nude se u Splitu, Varaždinu, Bjelovaru i Slatini. Te po tri u Dubrovniku, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću i Koprivnici.  

Prosječna kvadratura stanova je oko 65 četvornih metara. Najmanja ponuđena nekretnina je stan u Zagrebu od niti 19 kvadrata. Najveća je kuća u Slavonskom Brodu od 315 četvornih metara. Ipak, od 385 nekretnina, tek 220 ih je odmah useljivo. 90 je u tijeku renoviranja, a 75 vlasnika ima rok od šest mjeseci da nekretninu dovede u uporabno stanje. Prijave kreću sutra. 

RTL-ova Dajana Šošić razgovarala je u studiju RTL-a Danas s ministrom graditeljstva Brankom Bačićem.

Ministre, prema procjenama oko 600 000 privatnih praznih stanova - javilo se manje od tisuću vlasnika. Jeste li očekivali veći broj?

Moram reći da sam zadovoljan brojem prijava. Naime, iskustva drugih država pokazala su da taj model priuštivog najma u tim državama nije polučio dobre rezultate. Stoga smo, vjerojatno svjesni te činjenice, bili vrlo oprezni u pogledu toga kako će završiti naš javni poziv. Moram reći da smo iznimno zadovoljni ovakvim prijavama. To sam već rekao i u raspravi u Hrvatskom saboru.

Jeste li očekivali više? Gdje zapinje, da bi taj broj bio veći?

Ovo je prvi put da država na ovakav način objavljuje javni poziv. S druge strane, bili smo dosta konzervativni u tom javnom pozivu jer smo postavili vrlo rigorozne uvjete koje veliki dio naših sugrađana nije mogao ispuniti, pa ćemo sada Zakonom o priuštivom najmu te uvjete relaksirati u drugom javnom pozivu za vlasnike praznih stanova.

Novi poziv onda do kraja godine?

Da, krajem godine ponovno ćemo ići s novim javnim pozivom, sukladno novom zakonu o priuštivom najmu, koji će Hrvatski sabor usvojiti idući tjedan.

SLAMKA SPASA /

Hrvatski grad ima plan za priuštivo stanovanje: Ovo su lokacije, cijene i ostali detalji

Koliko ih tada očekujete?

Ako se ponovi tisuću ili dvije tisuće stanova, bili bismo zadovoljni.

Očekivano najviše je nekretnina u Zagrebu, u Splitu, Dubrovniku,  Zadru tek pet ili šest stanova. Što s ljudima u Dalmaciji koji su tržišnu cijenu stana ne mogu priuštiti?

Već smo s Gradom Splitom održali sastanak. Idemo u Splitu graditi stanove za najam i stanove za prodaju. Prošli tjedan bio sam u Dubrovniku, gdje to također radimo. Zadar ovih dana kreće s izgradnjom 100 novih stanova. Dakle, tamo gdje nema dovoljno prijavljenih praznih stanova, država će preko APN-a, zajedno s lokalnom samoupravom, graditi nove stambene jedinice.

Tko odgovara vlasniku ako se nešto razbije ili uništi u stanu? Tko vadi novčanik u tom trenutku? 

Našim programom predvidjeli smo da je u stanu dovoljno imati kuhinjske elemente, a poželjno je da sve ostalo bude bez namještaja. Ukoliko se pokvari neki kuhinjski element, za to će naknadu osigurati država putem APN-a. Ako se razbiju neki dijelovi namještaja, to je onda na teret najmoprimca.

Što ako, primjerice, nakon isteka ugovora korisnik želi izići iz stana i očekujemo li da vlasnik pokreće dugotrajne sudske postupke? Što u tom slučaju?

Mi ćemo ugovorom urediti međusobna prava i obveze i prema najmoprimcu, ali isto tako i prema najmodavcu, odnosno vlasniku tog stana. I tu ne bi trebali biti nikakvi problemi.

APN ima već veliko iskustvo kada je u pitanju davanje državnih stanova u najam, pa će na isti način reagirati i prema stanovima koje će preuzeti od privatnih vlasnika. 

Primjerice, ako neki snalažljivi student odluči rentati priuštivi stan na Bookingu i živjeti kod roditelja privremeno, kako ćete to riješiti i kontrolirati?

To ćemo ugovorom o međusobnim pravima i obvezama utvrditi, ali APN redovno provodi kontrole. 

Dolazit će na vrata i provjeravati situaciju. 

Provjeravat će i vidjeti je li osoba s kojom je sklopljen ugovor u stanu.

Najmanji stan je trenutno 19 kvadrata u Zagrebu. Je li to po vama adekvatno za život?

Mi smo u Zakonu o priuštivom stanovanju utvrdili mikrostambene jedinice koje smo propisali: za jednu osobu 18 kvadrata, a za dvije osobe do 26 kvadrata. To su stambene jedinice koje se mogu kratkoročno koristiti, maksimalno četiri godine.

'DOĆI ĆE DO PAMETI' /

Isplati li se dati državi stan za priuštivi najam? Brojke u Splitu govore same za sebe

Koliko vaš ured ima kvadrata?

Moj ured ima otprilike toliko. Nemam baš veliki ured u Ministarstvu, ali za mladu osobu 18 kvadrata je dovoljno na kratko vrijeme dok ne riješi stambeno pitanje.

Što stane u 18 kvadrata?

Ima takvih stambenih jedinica u Parizu. To smo baš prošli tjedan bili u Parizu na sastanku OECD-a. Velik broj stanova u Parizu, pa i u Beču, ima od 12 do 16 kvadrata.

Može li ovaj model podići cijene najma na slobodnom tržištu?

Ne može. O tome smo posebno vodili računa. Mi smo i zbog toga utvrdili da ćemo vlasnicima plaćati medijalnu cijenu, koja je niža od prosječne tržišne cijene. Prema tome, mi ne dolijevamo ulje na vatru, nego hladimo postojeće najamnine u Hrvatskoj, s time što smo propisali niže cijene od tržišnih.

Rekli ste da ovaj model nije zaživio, primjerice u Budimpešti i Beču. Zašto očekujete da će kod nas biti drugačija situacija? Gdje smo mi onda pametniji?

Jedna Poljska, koja je 13 puta veća po broju stanovnika od Hrvatske, u svom prvom javnom pozivu javilo se 350 stanova, što je tri puta manje nego u Hrvatskoj koja je 13 puta manja.

Mislim da smo mi našli mjeru na način da vlasnicima stanova u startu isplaćujemo 60 posto ukupne najamnine na rok na koji je stan dan državi. Tako je, primjerice, prosječan stan od 64 kvadrata u Zagrebu, s prosječnom cijenom od 12,5 eura po metru četvornom, na pet godina oko 50.000 eura. Odmah u startu našim sugrađanima koji su državi dali stan isplaćujemo 30.000 eura, a nakon dvije i pol godine preostalih 20.000 eura.

Smatramo da je to bio, rekao bih, inicijalni poticaj koji je dao bolje rezultate nego u drugim državama.

To je zbog ovog javnog poziva prošlo, rekao bih, ispod radara. Sutra idemo s javnim pozivom za ugradnju dizala u sve višestambene zgrade u Hrvatskoj koje imaju više od tri kata, a nemaju ugrađeno dizalo, te s javnim pozivom za uređenje pročelja u povijesnim jezgrama naših gradova, uz sufinanciranje jedinica lokalne samouprave.

Pozivam sve naše sugrađane koji nemaju ugrađeno dizalo i čija pročelja zahtijevaju obnovu da se prijave na taj javni poziv, gdje ćemo zajedno s lokalnom samoupravom njihove zgrade urediti i ugraditi dizala.

Hoće li biti još poziva?

Svake godine ćemo ponavljati pozive za dizala, pročelja i priuštivi najam.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!